OKRUGLI STO O SPORAZUMU SRBIJE I HRVATSKE O ZAŠTITI MANJINA: SRBIJA KRŠI I IGNORIŠE POTPISANO

Garantovana poslanička mesta u Skupštini Srbije i srazmerna zastupljenost u organima vlasti na svim nivoima ključna, a nerešena pitanja Hrvata u Srbiji

Foto: Hrvatska riječ

Iako je još pre 12 godina s Hrvatskom potpisala Sporazum o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina, Srbija ga ne sprovodi u delo, osnovni je zaključak sa današnjeg okruglog stola koji je održan u Hrvatskom nacionalnom vijeću u Subotici.

Kao povod za njegovo održavanje poslužio je preliminarni izveštaj analize implementacije bilateralnog Sporazuma o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i srpske u Hrvatskoj što ga je uradio Centar za regionalizam iz Novog Sada.

Predsednik Hrvatskog nacionalnog vijeća i član Međuvladinog m(j)ešovitog odbora za sprovođenje Sporazuma Slaven Bačić istakao je da u Srbiji ne postoji ni politička volja ni zainteresovanost za njegovo sprovođenje.

„Redovito se događa da na, i inače rijetke, sastanke Srbija pošalje nekompetentne predstavnike, koji nisu čak niti članovi Međuvladinog odbora“, ilustrovao je Bačić odnos Srbije prema ovom pitanju.

Po njegovim rečima dva su ključna pitanja koja Srbija, iako ih je potpisala, ne sprovodi: garantovana poslanička mesta predstavnika hrvatske manjine u Narodnoj skupštini i srazmerna zastupljenost u organima vlasti na svim nivoima.

Direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov istakao je da je Sporazum o međusobnoj zaštiti manjina u Srbiji na margini interesa javnosti, političke klase i institucija koje bi ga trebale sprovoditi.

„Sporazum su potpisale dvije države koje imaju različite demokratske dosege, pri čemu u svim kriterijima prevaga ide na stranu Hrvatske. S naše strane se ‘trbuhozbori’, jer nema etnokulturalnog senzibiliteta, pa stoga i imamo nepripremljenost i nestručnost predstavnika Srbije na sastancima“, rekao je Žigmanov.

Po njegovim rečima, vojvođanska vlast za sve vreme pokazala se mnogo racionalnijom i spremnijom da izađe u susret rešavanju problema hrvatske zajednice koja u njoj živi.

Ističući da je Sporazum jedno od ključnih pitanja koji utiču na odnose vlada dveju država, ambasador Hrvatske u Beogradu Gordan Markotić rekao je da je njegovo sprovođenje obavezujuće za obe države. On je ponovio da su parlamentarna i zastupljenost hrvatske manjine u organima vlasti ključna pitanja koja bi morala biti na dnevnom redu sastanaka Međuvladine mešovite komisije. Markotić je rekao i da nije nevažno ko se nalazi na čelu tih komisija:

„Smatram da bi to, makar na simboličnoj ravni, morali biti premijeri, pa čak i predsjednici dviju država, a da predsjednici pojedinih odbora ne smiju biti nižega ranga od pomoćnika ministara. Svaka niža razina od te umanjuje mogućnost rješavanja određenog pitanja.“

Ipak, Markotić je rekao kako je uveren da će ključna pitanja biti rešena u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, otvaranjem poglavlja 23, koje se, osim na pravosuđe, odnosi i na prava manjina.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov rekao je kako su sva četiri sporzuma koje je Srbija potpisala (osim sa Hrvatskom, potpisala je i sa Mađarskom, Rumunijom i Makedonijom) „prilično zapuštena oblast“ i da se ne koriste dovoljno kao rano upozorenje za otklanjanje mogućih problema kada je reč o nacionalnim manjinama.

„Pošto istraživanje vršimo samo s jedne strane, mi ne možemo da dobijemo kompletnu sliku, ali možemo da dobijemo sliku koliko su naši nadležni organi bili angažovani oko ovoga i koliko su bili agilni u sprovođenju u rešavanju onoga što je na Međuvladinom odboru dogovoreno“, rekao je Popov, dodajući kako bi moralo mnogo više da se učini na tome da se Sporazum poštuje.

On je rekao da će završetak projekta najverovatnije biti prolongiran kako bi Centar za regionalizam rezultate istraživanja mogao uručiti novoj vlasti.

(Magločistač)

[clear]