ŽIGMANOV: TIHI STRAH PARALIŠE UČEŠĆE HRVATA U JAVNOM ŽIVOTU

ŽIGMANOV: TIHI STRAH PARALIŠE UČEŠĆE HRVATA U JAVNOM ŽIVOTU

Foto: Magločistač (arhiva)

Objavio: Magločistač

14.05.2016

Kategorija: Vesti

Hrvatska nacionalna manjina nakon dve godine ponovno ima predstavnika u Skupštini Srbije. 

Iako prema izbornom zakonu Srbije strankama nacionalnih manjina nije nužno da pređu cenzus, nego je prema pravilu prirodnog praga dovoljno 10.000 potpisa građana, brojčano slabijim manjinama koalicije su jedina prilika za sudelovanje u političkom odlučivanju, javlja reporterka Al Jazeere Jelena Glušac.

Politikolog Darko Baštovanović (26) rođen je u Sremu u Vojvodini. U vreme kada nije mogao da bira kojim jezikom može da priča, zbog maternjeg hrvatskog često je, kaže, imao problema sa vršnjacima.

Odrastao je u vremenu i mestu u kome je nacionalnost osetljiva tema.

“Ja vjerujem da manjinama općenito nije lako bilo gdje da se nađu. Međutim, Hrvati danas teže da budu ravnopravni građani Republike Srbije, da plaćaju porez, obavljaju sve svoje građanske dužnosti. Ono što ih najviše pogađa jeste to što im se možda u nekim segmentima onemogućava da iskažu prosto tu svoju nacionalnu pripadnost”, kaže on.

Tog problema svestan je Tomislav Žigmanov. Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini sediće u Skupštini Srbije u klupama opozicije, u koaliciji sa Demokratskom strankom. U poziciji da može da utiče na političke odluke želi, kaže, da promeni trenutnu atmosferu.

Žigmanov je kazao: “Ne može se govoriti o ugroženosti hrvatskog življa kao ’90-ih godina u Srijemu, recimo, gdje su postojali učestali etnički motivirani incidenti, ali imate određenu vrstu tihog, puzajućeg straha koji vas zapravo paralizira kada je u pitanju vaše sudjelovanje u javnom životu”.

“Nedovoljna mobilizacija”

Kao stranka nacionalne manjine, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini u Srbiji ima pravo takozvanog prirodnog praga. Međutim, sa gotovo 58.000 Hrvata u Srbiji, od čega nešto više od 40.000 u Vojvodini, ulazak u parlament na taj način za njih bi, kaže, bio nemoguć.

“Vaša lista, ukoliko želite biti dio procesa, mora imati 10.000 ovjerenih potpisa. Ukoliko to ne sakupite, nećete se moći pojaviti na izbornoj listi. To znači da jedna četvrtina Hrvata, građana hrvatske nacionalnosti sa pravom glasa, bi trebalo dati potpis, ovjeren, za dva tjedna, da bi njihova lista bila prihvaćena. Tu vrstu mobilizacije hrvatska zajednica nema”, dodao je Žigmanov.

Za razliku od nje, preko prirodnog praga, u parlament su ušle brojčano jače stranke bošnjačke i mađarske nacionalne manjine. Iako u tom smislu one, kažu stručnjaci, imaju širi manevarski prostor, zastupnik hrvatske manjine u Skupštini Srbije može biti ona nedostajuća tampon-zona u napetom zatezanju odnosa dve države u vezi sa poglavljem 23.

“Odnos Srbije i Hrvatske će sasvim sigurno tokom pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom da budu prilično opterećen brojnim nerešenim pitanjima i ja nisam optimista da će se ta pitanja rešavati tako brzo i mislim da će ta vrsta tenzije, koja postoji između Srbije i Hrvatske, suštinski postojati sve vreme koliko Srbija bude pregovarala sa EU. Ponajmanje za to, čini mi se, su krivi Hrvati koji žive u Srbiji i odnos države Srbije prema njima”, ocenio je Bojan Klačar iz CeSID-a.

Za mlade u Srbiji, bez obzira, čini se, koje su nacionalnosti, vizija budućnosti tog odnosa je jasna.

“Ja bih svakako volio da živim u otvorenom demokratskom društvu, onom društvu koje je započeto da se izgrađuje 2000. godine, i da se konačno prestane sa povraćajima u prošlost”, naglasio je Baštovanović.

Izvor: Al Jazeera

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.