TRANSPARENTNOST SRBIJA: PO INDEKSU OTVORENOSTI BUDŽETA, SRBIJA PALA NA 70. MESTO

TRANSPARENTNOST SRBIJA: PO INDEKSU OTVORENOSTI BUDŽETA, SRBIJA PALA NA 70. MESTO

Objavio: Magločistač

29.04.2020

Kategorija: U fokusu

Srbija je pala za osam mesta i nalazi se na 70. mestu od 117 zemalja u međunarodnom istraživanju Indeks otvorenosti  budžeta (Open budget index OBI), saopštila je danas Transparentnost Srbija (TS).

Srbija je u istraživanju za 2019. godinu ocenjena sa 40 poena, od maksimalnih 100, a posledica ovog pada je svrstavanje u grupu zemalja sa “minimalnom transparentnošću budžeta”.

Ocena koju je Srbija dobila je pet poena niža od svetskog proseka a za tri poena manja u odnosu na istraživanje o transparentnosti budžeta za 2017. godinu, kada je imala gotovo 43 i nalazila se na 62. mestu na listi.

Od zemalja u regionu koje su ocenjivane, samo Bosna i Hercegovina ima lošiji skor (33), Severna Makedonija je za nijansu bolja (41), dok je najbolje rangirana Bugarska sa skorom 71, Hrvatska i Slovenija imaju skor 68, Rumunija 64, Albanija 55 i Mađarska 45.

Srbija je daleko najlošije ocenjena u pogledu učešća javnosti u kreiranju budžeta, sa samo 2 poena (svetski prosek 14), a ocene za Srbiju su iznad svetskog proseka jedino u kategoriji revizorskog nadzora (57), što se takođe smatra ograničenom otvorenošću budžeta.

“Značajan nivo transparentnosti budžeta” ove godine je dosegla 31 država, sa skorom od 61 i više, a svega njih šest ima više od 80 poena. Na vrhu liste su Novi Zeland i Južnoafrička Republika (87) i Švedska (86). S druge strane, čak tri zemlje imaju skor 0 (nula) – Jemen, Venecuela i Komorska ostrva, dok Katar ima ocenu 1, a Sudan i Alžir po 2.

Ocena Srbije je mogla biti bolja da su Vlada i Skupština poštovale svoje zakonske obaveze i rokove iz budžetskog kalendara prilikom pripreme budžeta za 2019. godinu i razmatranja završnog računa, prenosi TS.

Da bi Srbija povećala otvorenost budžeta, pored poštovanja budžetskog kalendara, neophodno je takođe da Vlada počne da priprema polugodišnji izveštaj o izvršenju budžeta u skladu sa međunarodnim standardima, a Skupština Srbije da aktivnije prati izvršenje budžeta, uticaj novih zakona na javne finansije, ostvarivanje preporuka DRI i da raspravlja o Fiskalnoj strategiji i analizama Fiskalnog saveta.

Transparentnost sama po sebi nije dovoljna za poboljšanje upravljanja budžetom, već je ključno uključivanje zainteresovane javnosti u razne faze budžetskog procesa. Ti mehanizmi, kada je reč o centralnom nivou gotovo da ne postoje, tako da Srbija u tom segmentu istraživanja ima skor 2 (svetski prosek je 14, a susedna Bugarska ima 26), navodi se u saopštenju Transparentnosti.

U aktuelnoj globalnoj krizi izazvanoj pandemijom COVID–19, transparentnost budžeta postala je još važnija – ona je neophodan uslov za poverenje između vlasti i građana. Zbog toga je neophodno da sve odluke o vanrednim rashodima budu objavljene (što trenutno u Srbiji nije slučaj), da Vlada pruži razumno obrazloženje za mere koje predlaže (što je izostalo u slučaju najavljenog načina distribucije 100 evra punoletnim građanima), i da podaci o sprovođenju mera budu javno dostupni.

Istraživanje otvorenosti budžeta je jedini globalni nezavisni, uporedni i istraživački instrument, zasnovan na činjenicama, u kojem se koriste međunarodno prihvaćeni kriterijumi za ocenu pristupa javnosti informacijama o budžetu, stvarnim mogućnostima javnosti da učestvuje u pripremi budžeta i ulozi institucija za nadzor budžeta kao što su, u Srbiji, Narodna skupština, Državna revizorska institucija i Fiskalni savet.

 

 

 

 

Izvor: Beta

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.