“SLUČAJ PAORI”: KOGA ŠTITI MINISTARSTVO?

“SLUČAJ PAORI”: KOGA ŠTITI MINISTARSTVO?

Foto: Magločistač

Objavio: Magločistač

13.08.2016

Kategorija: U fokusu

Ministarstvo poljoprivrede već više od pola godine krije imena firmi i pojedinaca koji su bespravno zauzeli somborske oranice u državnom vlasništvu, što je početkom godine dovelo do tuče oko poljoprivrednog zemljišta i hapšenja paora u selu Gakovo. Nelegalnom uzurpacijom državnog poljoprivrednog zemljišta budžet Srbije je  potencijalno oštećen za milionske iznose koji bi mogli biti naplaćeni da je po važećem Zakonu ta zemlja izdata u zakup licitacijom. 

 

Ko su pojedinci i firme koji su uzurpirali državnu zemlju u Gakovu utvrdila je početkom februara Republička poljoprivredna inspekcija, ali izveštaj nikada nije dat na uvid javnosti.

Insajder.net od sredine aprila po Zakonu o dostupnosti informacija traži od Ministarstva izveštaj. Ministarstvo je prošle nedelje čak odbilo da postupi po nalogu poverenika za informacije, koji je 3. avgusta naložio Ministarstvu da tražene informacije dostavi našoj redakciji u roku od tri dana.

[quote color=”#000000″ bgcolor=”#ededed” bcolor=”#993121″]

Oko 70 odsto državne zemlje u “sivoj zoni”

Krajem prošle godine, tokom skupštinske rasprave oko donošenja novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, tadašnja ministrska poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković je iznela podatak da se od 830.000 hektara jasno identifikovanog državnog poljoprivrednog zemljišta u zakupu godišnje nađe svega oko 30 odsto raspoloživih površina, a da se ostalo zemljište ne izdaje već se nalazi u sivoj zoni.

Ako se uzme u obzir da je u agro-ekonomskoj godini 2014/2015 legalno u zakup dato oko 260.000 hektara i da je po tom osnovu ostvaren prihod od 51 milion evra, jasno je koliki su gubici u budžetu zbog nebrige države za preostalih 570.000 hektara.

[/quote]

Zahtev smo poslali nakon hapšenja paora zbog tuče oko državnih oranica i u vreme kada je bez licitacije uzorana skoro sva sporna državna zemlja.

Zakon kaže da državnu zemlju legalno može da obrađuje onaj koji je pobedio na licitaciji. U Somboru, međutim, licitacija nije sprovedena tokom poslednje dve godine.

Lokalni i bivši pokrajinski funkcioneri procenjivali su da je na teritoriji ovog grada uzurpirano oko pet hiljada hektara, što je po prosečnoj ceni zakupa više od milion evra, koje bi uzurpatori zemlje morali da plate i koliko bi godišnje najmanje moralo da se slije u buždet Sombora, Pokrajine i Republike Srbije.

Činjenica da nalazi Republičke poljoprivredne inspekcije o tome ko u Gakovu obrađuje državnu zemlju nikada nisu objavljeni, a da je u međuvremenu zaključkom Vlade uzurpatorima dozvoljeno da se bez kazne, a uz plaćane prosečne cene zakupa, jednostavno registruju na državnoj zemlji, jasni su pokazatelji nebrige države prema jednom od najvrednijih resursa ove zemlje.

Iako je novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviđeno da će oni koji nezakonito koriste zemlju biti kažnjeni plaćanjem trostruko veće cene zakupa od prosečne i da će im lokalna samouprava oduzeti useve, Vlada Srbije je samo tri meseca nakon usvajanja tog zakona donela zaključak kojim je praktično suspendovala Zakon i legalizovala uzurpaciju.

Podsetimo, 11. aprila zaključkom Vlade Srbije preporučeno je lokalnim samoupravama da razmotre mogućnost da se poljoprivrednicima koji koriste zemljište bez pravnog osnova, ove agroekonomske godine dozvoli da se prijave kao uzurpatori i da za zemlju koju korsite plate prosečnu cenu zakupa.

Tako je država stala u zaštitu onih koji bespravno koriste njenu imovinu, na štetu svih građana.

Da je poštovan Zakon, oni bi morali da plate trostruku cenu zakupa, a da je država od početka štitila svoju zemlju, ona bi je izdavala na licitacijama, pa bi se za najkvalitetnije zemljište u Vojvodini sigurno mogla postići veća cena od cene prosečnog zakupa na teritoriji Srbije.

Usmeni dogovori o korišćenju zemljišta 

Izveštaj inspekcije koje Ministarstvo za poljoprivredu, kršeći Zakon o dostupnosti informacija od javnog značaja, odbija da dostavi novinarima Insajdera, prethodio je zapisnik Republičke poljoprivredne inspekcije u koji je Insajder imao uvid.

U tom dokumentu, iz novembra prošle godine, navodi se da je državno poljoprivredno zemljište u Gakovu obrađivano bez ugovora o zakupu s Ministarstvom za poljoprivredu. Deo tog zemljišta koristilo je i lokalno preduzeće AD Graničar, u stečaju.

Jedan od rukovodilaca tog preduzeća rekao je inspektorima da je Graničar imao usmeni dogovor o poslovno-tehničkoj saradnji s firmom Best sid prodjuser (Best Seed Producer). On je rekao da je obavljao poslove koje mu je usmeno nalagao zastupnik te firme i da je ona plaćala i radnike koji su učestvovali u setvi.

Best Seed je za Insajder.net negirao da obrađuje spornu zemlju, a na dodatna pitanja nisu želeli da odgovaraju tokom izborne kampanje. Iako nam je u dopisu ove firme iz aprila obećano da ćemo sve odgovore dobiti dan nakon izbora, to se nije desilo.

U firmi Best Seed Producer po 25 odsto udela u vlasništvu imaju Svetlana Ignjatović, Ana Vrbaški, Vladimir Vrbaški i Firma SCOM DOO, u vlasništvu Vladimira Vrbaškog. Obe firme bave se gajenjem žita i uljarica.

 

Izvor: Insajder

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.