Savet Evrope: Ne smemo dozvoliti da dom ponovo postane mesto straha

Savet Evrope: Ne smemo dozvoliti da dom ponovo postane mesto straha

Izvor: ombudsmanapv.org

Izvor: Beta

24.11.2020

Kategorija: U fokusu

Generalna sekretarka Saveta Evrope (SE) Marija Pejčinović Burić izjavila je da su zabrane kretanja radi suzbijanja korona virusa uticale na rast nasilja nad ženama i da treba preduzeti korake kako bi se obezbedilo da dom ne postane ponovo mesto straha.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra, Pejčinović Burić je navela da se ne sme dozvoliti da ograničenja kretanja, finansijske prepreke i neizvesnost ohrabre počinioce nasilja, bilo kod kuće ili na internetu, i da za sve takve oblike nasilja mora postojati nulta tolerancija.

Ona je u pisanoj izjavi navela da Konvencija Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznata kao Istanbulska konvencija, poziva na usvajanje konkretnih mera protiv takvog nasilja, kao što su 24-časovne telefonske linije i savetovališta, lakši pristup žrtava sigurnim kućama, mere zaštite i brze policijske intervencije.

“Prve zabrane kretanja zbog korona virusa tokom proleća dovele su do toga da mnoge države članice SE prijavljuju rekordno povećanje broja slučajeva nasilja u porodici. Iako su sadašnje zabrane kretanja u većini zemalja manje restriktivne nego proletos, telefonske linije za žrtve nasilja u porodici ponovo pokazuju dramatičan porast poziva u pomoć”, navela je Pejčinović Burić.

Dodala je da je nedavna studija tela UN za osnaživanje žena (UN Women) pokazala da je duži boravak kod kuće i na internetu zbog novih zabrana kretanja imao za rezultat povećan broj slučajeva seksualnog uznemiravanja, proganjanja, sekstinga i drugih oblika “onlajn nasilja”.

“Dok obeležavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama usred pandemije, zabrana kretanja se pokazala kao jedinstven izazov za sve do sada navedeno. Moramo da osiguramo da nova ograničenja kretanja ne nanesu više štete ženama i deci”, navela je.

Generalna sekretarka SE je kazala da efikasne mere za sprečavanje nasilja nad ženama moraju da budu ključni deo novih zabrana kretanja i da stalan i bezbedan pristup službama za podršku kao što su sigurne kuće mora biti obezbeđen.

“Službe za podršku nude onlajn usluge, od psihološkog savetovanja do onlajn obrazaca za traženje zaštite. Treba podsticati kreativna rešenja koja su ove godine primenjivana u nekim zemljama, poput besplatnog korišćenja javnog prevoza do službi za podršku, ili informacija koje žrtvama porodičnog nasilja daju lokalne apoteke otvorene tokom karantina”, navela je.

Dodala je da policijskim službenicima i zdravstvenim radnicima, ako to već nije učinjeno, treba dati smernice i za identifikaciju žrtava zlostavljanja u porodici i za pomoć njima, na primer stupanjem u kontakt sa ženama koje su ranije tražile pomoć.

Pejčinović Burić je navela da žene i devojke sa invaliditetom, migrantskog porekla, bez stalnog doma, ili pripadnice etničkih, verskih ili jezičkih manjina, ni pre pandemije često nisu imale lak pristup informacijama o dostupnoj podršci i zaštiti i da treba osigurati da njihove potrebe ne budu zanemarene tokom zdravstvene krize.

Pozvala je države članice SE koje to još nisu učinile da trenutno povećanu svest o ovom problemu pretvore u akciju ratifikovanjem i primenom Istanbulske konvencije.

Kad je reč o merama koje su pojedine države preduzele u borbi protiv nasilja nad ženama, na sajtu Saveta Evrope navodi se da je Srbija, između ostalog, stranicu Ministarstva unutrašnjih poslova posvetila sveobuhvatnim informacijama koje uključuju listu objekata za zaštitu žrtava i kontakata za hitne situacije, sa ciljem da informiše što je moguće više žrtava porodičnog nasilja i osoba koje bi to mogle da postanu.

Savet Evrope navodi da grupa Novinari protiv nasilja deli informacije putem društvenih mreža, o dostupnoj podršci i pomoći ženama žrtvama nasilja od države i nevladinih organizacija, i o načinima za prijavljivanje nasilja. Na taj način, kako se navodi, podsticaj da se prijavi nasilje nije usmeren samo ka žrtvama, već ka celom društvu.

Dodaje se da je Vlada Srbije, sa ciljem skretanja pažnje na povećan rizik od nasilja nad ženama i porodičnog nasilja zbog restriktivnih mera, izdala nekoliko saopštenja u kojima je naglasila značaj održavanja kontinuiteta u koordinaciji svih službi koje pružaju podršku ženama žrtvama nasilja u hitnim situacijama na svim nivoima.

Hitni sastanci na lokalnom nivou, predstavnika grada, policije, tužilaca, centara za socijalni rad i sigurnih kuća, organizovani su sa ciljem usvajanja internih procedura koje će biti primenjene u slučajevima nasilja nad ženama, navodi se.

Kroz projekat Unapređena bezbednost žena u Srbiji, finansiran od ambasade Norveške u Beogradu i primenjivan u saradnji sa organizacijom UN Women, podrška se pruža direktnim novčanim davanjima za 20 lokalnih nevladinih organizacija koje obezbeđuju psihološku i pravnu pomoć putem S.O.S. telefonske linije za žene žrtve nasilja.

Uz podršku privatnog sektora, svim sigurnim kućama u Srbiji donirani su televizori sa pratećom opremom, igračke za decu žrtve nasilja, i svi neophodni higijenski i medicinski proizvodi, navodi se između ostalog na sajtu Saveta Evrope.

Pomoć je, kako se dodaje, obezbeđena za 11 sigurnih kuća za žene žrtve nasilja, uz finansijsku podršku grupe UN Women i u saradnji sa Timom Vlade Srbije za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.