JUŽNIM VESTIMA IZVRŠITELJI NAPLATILI KAZNU PO PRESUDI KOJA JOŠ NIJE PRAVOSNAŽNA

JUŽNIM VESTIMA IZVRŠITELJI NAPLATILI KAZNU PO PRESUDI KOJA JOŠ NIJE PRAVOSNAŽNA

Objavio: Magločistač

01.11.2017

Kategorija: U fokusu

Iako presuda kojom su Južne vesti kažnjene za povredu ugleda bivšeg gradonačelnika Niša Zorana Perišića nije pravosnažna, izvršitelji su tokom dana, bez prethodnog upozorenja i pre isteka roka za žalbu, sa računa ovog medija zaplenili oko 200.000 dinara. I dok pojedini pravnici kažu da je sve po zakonu, ima i onih koji tvrde da je ovakva praksa neuobičajena.

Urednik Južnih vesti Predrag Blagojević objašnjava da je Rešenje o izvršenju doneo Osnovni sud u Nišu 25. oktobra, sa rokom žalbe od osam dana koji još uvek nisu istekli.

Taj dokument im je, kaže, uručen danas i to nakon što su videli da je novac skinut sa računa – oko 200.000 dinara, od čega je 100.000 za naknadu štete Perišiću, oko 80.000 za sudske troškove, kao i za taksu za prinudnu naplatu i usluge izvešitelja.

Uprkos tome što presuda nije konačna, Blagojević navodi da su mu u Osnovnom sudu objasnili da je sve po zakonu, odnosno da je prinudna naplata moguća i u takvim slučajevima.

„Kako su mi objasnili, Zakon o parničnom postupku i Zakon o izvršenju dozvoljavaju izvršenje i nepravosnažne presude ako je iznos glavnice manji od 1.000 evra za pravna, odnosno 300 evra za fizička lica. Dakle neko može da naplati novac iako presuda nije pravosnažna, niti je tuženog iko obavestio da je postupak prinudne naplate pokrenut“, navodi Blagojević.

Mali mediji u velikom problemu

Pravni osnov za izvršenje, prema rečima advokata Marka Krstića, jesu upravo ova dva zakona.

Krstić upućuje na član 368. Zakona o parničnom postupku:

„Žalba protiv prvostepene presude kojom se fizičkom licu nalaže isplata potraživanja čija glavnica ne prelazi iznos od 300 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan donošenja odluke, odnosno kojom se preduzetniku ili pravnom licu nalaže isplata potraživanja čija glavnica ne prelazi iznos od 1.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan donošenja odluke, ne odlaže izvršenje“.

Sa tim u vezi, prema rečima ovog advokata, jeste i član 43. stav 4. Zakona o izvršenju i obezbeđenju:

„Rešenje o izvršenju donosi se i kada sudska odluka nije postala pravnosnažna ili upravna odluka konačna, ako je zakonom određeno da žalba ili drugi pravni lek ne odlažu njihovo izvršenje.“

Advokat Veljko Milić, koji je i u pravnom timu Nezavisnog društva novinara Vojvodine, kaže da je ipak veoma neuobičajena praksa da se prinudna naplata sprovede pre pravosnažnosti presude.

Prinudna naplata pre pravosnažnosti presuda i bez upozorenja može da bude problematična za sve koji se nađu u takvoj situaciji, smatra Predrag Blagojević i upozorava da je ovakva praksa naročito opasna za medije.

„Ovo je stvar koja može pogotovo male medije mnogo da košta. Zamislite da imate godišnji budžet od na primer pola miliona dinara, a neko vam bez ikakve najave odjednom skine 200.000 dinara“, kaže Blagojević.

Iz Osnovnog suda u Nišu su Cenzolovci obećali odgovore o ovom slučaju tokom sutrašnjeg dana.

Ugled i čast Zorana Perišića

Bivši gradonačelnik Niša Zoran Perišić je, inače, početkom 2015. godine tužio ovaj portal zbog navodne povrede ugleda i časti, tražeći pola miliona dinara za duševni bol. 

Viši sud u Beogradu je prvostepenom odlukom osudio Južne vesti sa 100.000 dinara za naknadu nematerijalne štete, ali je Apelacioni presudu ukinuo i vratio na ponovno suđenje.

Nakon što je Viši sud ponovo doneo osuđujuću presudu, Južne vesti su uložile žalbu, tako da predmet još uvek nije rešen.

 

 

Izvor: Cenzolovka (Marija Vučić)

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.