HRW: PROVLADINI MEDIJI PROTIV NEZAVISNIH NOVINARA VODE KAMPANJE BLAĆENJA

HRW: PROVLADINI MEDIJI PROTIV NEZAVISNIH NOVINARA VODE KAMPANJE BLAĆENJA

Objavio: Magločistač

18.01.2018

Kategorija: U fokusu

U Srbiji je tokom 2017. godine ostvaren “ograničen napredak” u smanjivanju disproporcije između obaveza Srbije na planu ljudskih prava i njene prakse na tom području, ocenila je međunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human rights watch – HRW) u najnovijem godišnjem izveštaju koji je danas objavljen.

U izveštaju o stanju ljudskih prava u svetu navodi se da novinari, kao i aktivisti za ljudska prava rade u neprijateljskom okruženju i da provladini mediji protiv nezavisnih novinara vode “kampanje blaćenja” optužujući ih da su “izdajnici” i “strani plaćenici”.

Reakcije vlasti na napade na novinare bile su neadekvatne, ocenio je HRW i naveo da visoki evropski zvaničnici tokom poseta Srbiji nisu javno ukazali na potrebu poboljšanja ljudskih prava.

“Tokom godine nekoliko poseta visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbednost Federike Mogerini, predsednika Evropskog saveta Donalda Tuska, komesara za proširenje Johanesa Hana, bile su fokusirane na pristupanje Srbije Evropskoj uniji i proces Beograd-Priština, ali bez javnog izjašnjavanja o potrebi za napretkom na polju ljudskih prava”, navodi se u izveštaju HRW i podseća da je Evropski parlament u junu naglasio potrebu da se sprovedu reforme u oblasti ljudskih prava i vladavine prava.

HRW je u izveštaju preneo podatke Nezavisnog udruženja novinara Srbije, prema kojima je od januara do sredine novembra registrovano 75 slučajeva nasilja, pretnje i zastrašivanja novinara, uključujući fizičke napade.

“Napadi i pretnje novinarima su nastavljeni. Reakcije vlasti su bile neadekvatne. Provladini mediji su nastavili sprovođenje kampanja blaćenja usmerenih protiv nezavisnih medija i novinara”, ocenio je HRW.

Ta organizacija za zaštitu ljudskih prava je u izveštaju podsetila da su novinarku Danasa Lidiju Valtner odvukle dve osobe sa inauguracije predsednika Aleksandra Vučića držeći je za vrat i da su joj uzeli mobilni telefon, kao i da novinari Vajsa, Radio Beograda i Insajdera tvrde da su ih nepoznate osobe silom i pretnjom sprečile da izveštavaju s tog događaja.

U izveštaju se navodi i primer presude Višeg suda u Beogradu kojom je nedeljnik NIN finansijski kažnjen zbog navodne povrede ugleda ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića povodom teksta o rušenju u Savamali.

Rad komisije osnovane da istraži ubistva novinara Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića je, prema oceni HRW, “sporo napredovao”.

HRW ocenjuje i da aktivisti za zaštitu ljudskih prava rade u neprijateljskom okruženju.

“Onlajn pretnje aktivistima za ljudska prava su česte i vlasti ih retko istražuju. Provladini mediji branioce ljudskih prava kleveću kao ‘izdajnike’ i ‘strane plaćenike‘”, piše HRW.

Organizacija je podsetila da su članovi Srpske napredne stranke napali i izbacili devet aktivista Inicijative mladih za ljudska prava sa stranačke tribine u Beški, a da su dve osobe završile u Hitnoj pomoći.

U izveštaju se ocenjuje i da su uslovi za prijem tražilaca azila i dalje lošii da sistem azila ima nedostatke, iako se smanjio broj ljudi koji traže zaštitu. Od januara do oktobra, navodi HRW, registrovano je 5.153 tražilaca azila, duplo manje nego u istom periodu 2016. Među njima je najviše bilo Avganistanaca, Iračana i Sirijaca.

Do novembra Srbija je odobrila izbeglički status samo jednom tražiocu azila, Sirijcu, a subsidijarnu zaštitu nijednom.

“Srbija nema formalne procedure za procenu uzrasta dece bez pratnje, čime stariju decu dovodi u rizik da budu tretirani kao odrasli umesto da dobiju posebnu zaštitu”, navodi HRW i dodaje da je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, do kraja oktobra u Srbiji registrovano 132 dece bez pratnje.

Mnoga deca, dodaje se u izveštaju, borave u otvorenim centrima za azil, kao što su prihvatni i tranzitni centri, što ih izlaže opasnosti zlostavljanja i eksploatacije.

HRW je ocenio da je napredak u krivičnom gonjenju za ratne zločine ostao spor.

“Krivična gonjenja za ratne zločine su ometana zbog nedostatka političke volje, nedovoljno zaposlenih i drugih resursa u Tužilaštvu za ratne zločine i slabih mehanizama za podršku svedoka”, navodi se u izveštaju i podseća da je posle 18 meseci konačno imanovan novi tužilac za ratne zločine.

HRW je ocenio da su napadi i uznemiravanje pripadnika LGBT populacije redovni, da su istrage često spore, a krivična gonjenja retka, ali da je Parada ponosa u septembru održana bez većih incidenata.

 

Izvor: Beta

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.