Građanske inicijative: Problematična rešenja u predlogu Zakona o parničnom postupku

Građanske inicijative: Problematična rešenja u predlogu Zakona o parničnom postupku

Građanske inicijative

Izvor: Beta

08.06.2021

Kategorija: U fokusu

Programska direktorka Građanskih inicijativa Bojana Selaković izjavila je danas da je skoro 70 organizacija civilnog društva potpisalo apel kojim se, „zbog propusta i problemetičnih rešenja“ traži hitno povlačenje iz procedure Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.

Selaković je, na skupu „Šta to beše pravda?“ navela da problematična rešenja u Nacrtu tog pravnog akta udaljavaju Srbiju od željenog stanja u oblasti vladavine prava, saopštile su Građanske inicijative.

Ona je rekla da će apel biti upućen Ministarstvu pravde koje je krajem prošlog meseca stavilo na javnu raspravu Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.

Advokat Mihailo Pavlović iz Fonda za humanitarno pravo je upozorio da brojna rešenja novog zakona ostavljaju dosta prostora za arbitrarno tumačenje, što, kako je ocenio, potencijalno može imati razne posledice.

Predstavnici organizacije Partneri Srbija Ana Toskić je ukazala da izmene Zakona o parničnom postupku dolaze u trenutku kada se u Srbiji paralelno radi na izmenama nekoliko sistemskih propisa, uključujući i Ustav.

„Radi se o propisima koji direktno utiču na prava građana i o čijim promenama je nužno organizovati širu društvenu raspravu, što se, imajući u vidu kratke rokove i ograničeno učešće zainteresovane javnosti ne dešava“, rekla je ona.

Tara Petrović iz Građanskih inicijativa je upozorila da bi predložene zakonske izmene mogle da dovedu do ubrzanog gašenja lokalnih medija pod finansijskim teretom procesnih obaveza koje novi zakon nameće.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.