FAJON: DA LI OVAKVU SRBIJU ŽELIMO U EU?

FAJON: DA LI OVAKVU SRBIJU ŽELIMO U EU?

Foto: Magločistač (arhiva)

Objavio: Magločistač

14.06.2017

Kategorija: U fokusu

Poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon je na Plenarnoj skupštini povodom izveštaj o Srbiji da je u razgovoru sa građanima Srbije, naročito mladima čula da je nemoguće dobiti posao bez članstva u vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, kao i podmićivanja državnih službenika.

Izveštaji nevladinih organizacija pokazuju konstantno kršenje zakona, ukazavši na nerešen slučaj SavamalePredstavnici medija su zastrašivani, čak i fizički napadani, dodala je ona.

– Pitam se da li je to ta Srbija koju želimo kao članicu evropske familije? Da li je ta Srbija sposobna da dosegne standarde demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava? Da li to želimo da postignemo otvarajući poglavlja 23 i 24 – zapitala se Fajon, dodavši da se “plaši da ne”.

Ona je i rekla ako EU nastavi da žmiri na unutrašnja dešavanja u Srbiji zarad stabilnosti u regionu, da će to biti greška.

– Kao važan faktor u region, želim da se Srbija razvija u prosperitetnu, ekonomski i društveno stabilnu zemlju, gde je demokratija način življenja, ne samo reč na papiru. Gde je vladavina prava jača od interesa onih koji su na vlasti, gde svako može izraziti svoje mišljenje bez straha od posledica – rekla je Fajon.

Evropski parlament (EP) u Strazburu je zatražio da Evropska unija (EU) u pregovorima o članstvu sa Srbijom otvori nova poglavlja koja su tehnički već spremna, i naglašava da je Srbija “učinila važne korake ka normalizaciji odnosa s Kosovom” i zato očekuje stvaranje Zajednice srpskih opština (ZSO).

To je i “ključni preduslov za ukupni napredak pregovora”, podvukli su poslanici EP u raspravi o rezoluciji o Srbiji, o čijem usvajanju će glasati u sredu.

Parlament Evropske unije podvlači ukupan ekonomski i društveni napredak Srbije, a naglašava da su “hitno nužni dalji koraci kako bi se rešila sva otvorena pitanja” u dijalogu Beograd-Priština, s tim da “obe strane krenu u punu primenu dogovora”.

“To znači i uspostavljanje Zajednice srpskih opština”, kako je predočeno, uz poziv Evropskoj službi za spoljne poslove, na čijem je čelu Federika Mogerini, da “procenjuje ono što čine dve strane u sprovođenju svojih obaveza”.

Evropski komesar Johanes Han je u Evropskom parlamentu u Strazburu istakao da je “Srbija ostvarila dobar napredak ka članstvu u Evropskoj uniji” i naglasio da “ambiciozne ekonomske i strukturne reforme u Srbiji već daju rezultate”.

Han, komesar za proširenje EU, izjavio je to u izlaganju pred raspravu evroposlanika o rezoluciji o napretku Srbije, u kojoj je zatraženo da Evropska unija u pregovorima o prijemu Srbije otvori nova tehnički već spremna poglavlja, i naglašeno da je Srbija “učinila važne korake ka normalizaciji odnosa s Kosovom” i zato očekuje stvaranje Zajednice srpskih opština (ZSO).

Han je istakao da je Srbija pokazala privrženost miru i stabilnosti, dobrim odnosima sa susedima i nastavila dijalog s Prištinom, krenula u reforme javne uprave i sprovođenje ambicioznog akcionog plana vladavine prava.

Po njegovim rečima, vlasti u Beogradu moraju posebno raditi na reformi vladavine prava, na zaštiti ranjivih grupa i manjina, “a jednako je važno da i dalje igraju svoj deo uloge u normalizaciji odnosa s Kosovom”.

“Žalim što neki događaji nisu bili od koristi u tom pravcu, a očekujem nastavak dijaloga i ohrabren sam rešenošću predsednika Vučića da u zemlji pokrene dijalog o Kosovu”, rekao je evrokomesar.

On je dodao da je EU glavni partner Srbije i ukazao na to da je EU od 2007. godine Srbiji pružila pomoć od dve milijarde evra, što je više nego bilo koji njen drugi partner iz sveta.

Šta piše u rezoluciji

rezoluciji koju je pripremio Dejvid Mekalister, piše da su vlasti Srbije “ostvarile određen napredak u pravosuđu… ali nezavisnost sudstva nije sprovedena na delu”.

Otud se traži da vlasti u Beogradu obezbede evropske norme u pravosuđu i “smanje politički upliv na biranje i postavljanje sudija i tužilaca“.

EP je “zabrinut zbog pomanjkanja napretka u borbi protiv korupcije, i poziva Srbiju da pokaže jasnu političku volju i predanost rešavanju tog pitanja”, a pohvaljuje “efikasnu ulogu Beograda u međunarodnoj i regionalnoj policijskoj saradnji i napredak u suzbijanju organizovanog kriminala”.

EP je pozdravio učešće Beograda u međunarodnim vojno-policijskim misijama Evropske unije, ali “ponovo poziva Srbiju, saglasno zahtevima njenog statusa kandidata za članstvo, da postepeno usaglasi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku s EU, uključujući politiku prema Rusiji“.

Kako je to napomenuto, “smatra da je za žaljenje održavanje zajedničkih vojnih vežbi Srbija-Rusija“.

Naglašeno je i da je “Srbija i dalje konstruktivno opredeljena za odnose s drugim zemljama u procesu priključivanja EU i susednim članicama Unije” i rečeno da bilateralna pitanja treba rešavati saglasno međunarodnom pravu, kao i da “rešavanje takvih problema ne sme ugroziti pregovore o članstvu s EU”.

“Evropski parlament pozdravlja istrajno angažovanje Srbije na putu uključivanja u EU i njen preduzimljiv, opipljiv i dobro pripremljen pristup pregovorima (o članstvu)”, navodi se u ovom dokumentu.

Takođe se pohvaljuje “napredak Srbije u razvijanju efikasne tržišne privrede i poboljšanju ukupnih ekonomskih prilika u zemlji” i kaže da je sve to “jasan znak rešenosti i političke volje” Beograda za stupanje u EU.

Međutim, kako je navedeno, Srbija tu “stratešku odluku mora da širi i u svom stanovništvu, uključujući snažnije predočavanje kolika se budžetska sredstva EU doznačavaju Srbiji.., a vlasti Srbije treba da se uzdrže od poruka protiv EU”.

U rezoluciji se pozivaju zvaničnici Srbije da “ne optužuju i ne vrše politički neosnovane napade na ombudsmana” i zajamče sredstvima i sistemskim okvirom rad svih nezavisnih tela i institucija Srbije.

Vlasti u Beogradu se, isto tako, pozivaju da “rešavaju slučajeve preteranog korišćenja policijske snage prema građanima i uzimaju se na znanje, sa zabrinutošću, sporni dogadjaji u beogradskoj četvrti Savamala, kad je reč posebno o rušenju privatne imovine, i traži se da to brzo bude rasvetljeno uz puno učešće sudskih vlasti u istrazi s ciljem da se počinioci privedu pravdi“.

Evroposlanici “ponovo izražavaju zabrinutost zbog izostanka napretka slobode izražavanje i povodom autocenzure u medijima, gde je došlo do pogoršanja situacije”.

Oni podvlače da su “i dalje zabrinjavajući politički upliv, pretnje, nasilje i zastrašivanje novinara, uključujući fizičke napade, verbalne i napade u pisanom vidu, kao i nasrtaje na njihovu imovinu”.

U rezoluciji EP je veliki prostor dat pitanju slobode izražavanja i nezavisnosti medija, a od vlasti u Srbiji je zatraženo da “javno i neopozivo osudi sve napade, obezbedie odgovarajuća sredstva za efikasniju istragu napada na novinare i medije da bi počinioci bili privedeni pravdi”.

Takođe je ocenjeno da je nužno u potpunosti primeniti zakone o medijima i pozdravljen je sporazum o saradnji i zaštiti između tužilaca, policije i novinarskih i medijskih udruženja.

Parlament EU kaže da su izbori 24. aprila povoljno ocenjeni, mada traži od vlasti Srbije da u potpunosti sprovedu preporuke međunarodnih posmatrača, “posebno uticaja na medije” i “nemanja uvida u finansiranje političkih stranaka u izbornoj kampanji”.

Navodi se da vlasti Srbije moraju da “primereno istraže tvrdnje o nepravilnostima, nasilju i zastrašivanju tokom izbornog procesa”.

U dokumentu EP se uglavnom daje povoljna slika zaštite ljudskih i manjinskih prava u Srbiji i podvlači da “etnički, kulturno i verski mešovita Vojvodina doprinosi identitetu Srbije”.

U Vojvodini je i dalje zajamčena zaštita manjina i dobra je međuetnička situacija, kaže se u predlogu rezolucije i dodaje da “autonomija Vojvodine ne sme biti oslabljena”.

 

 

Izvor: Danas

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.