Države Zapadnog Balkana najmanje otporne na lažne vesti u Evropi

Države Zapadnog Balkana najmanje otporne na lažne vesti u Evropi

Izvor: Beta

25.03.2021

Kategorija: U fokusu

Zemlje Zapadnog Balkana imaju mali potencijal da se odupru negativnim efektima lažnih vesti i dezinformacija, što je uglavnom posledica stanja u slobodi medija i obrazovanja, navodi se u izveštaju Instituta za otvoreno društvo u Sofiji.

Na poslednjem mestu Indeksa medijske pismenosti koji je objavio taj Institut nalazi se Severna Makedonija, zatim slede Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora. Srbija je na 29. mestu od 35 evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Najveću otpornost prema lažnim vestima i dezinformacijama imaju Finska, Danska, Estonija, Švedska i Irska zahvaljujući kvalitetu obrazovanja, slobodi medija i visokom poverenju među ljudima, navodi se u izveštaju „Otpornost na lažne vesti u vreme infodemije kovida-19“.

Pokazatelji medijske pismenosti koji su korišćeni u Indeksu su sloboda medija, obrazovanje, elektronska participacija i poverenje u ljude. Za to su korišćeni podaci organizacija Fridom haus, Reporteri bez granica, PISA, UN i Eurostata. Najveću vrednost u bodovanju imali su sloboda medija i obrazovanje.

Srbija je dobila 32 od ukupno 100 bodova. U odnosu na 2017, kada je napravljen prvi Indeks, Srbija je zadržala isto mesto na listi.

U poređenju sa Indeksima prethodnih godina, naveći ukupni napredak ostvarile su Estonija, Švedska i Irska, dok je najveće pogoršanje zabeleženo u Letoniji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Istraživanje pokazuje da severozapadne države imaju najveću medijsku pismenost, dok je najlošija situacija na jugoistoku Evrope.

Obrazovanje – najbolji pristup borbi protiv lažnih vesti

Zemlje sa većim nepoverenjem u naučnike i novinare imaju niži nivo medijske pismenosti i obrnuto, veća medijska pismenost povezana je sa nižim nivoom nepoverenja u naučnike i novinare.

U izveštaju se napominje da je ovogodišnji Indeks napravljen u vreme dvostruke krize, kada je pandemija kovida-19 dodatno pogoršana „infodemijom“ – poplavom lažnih vesti i dezinformacija usred previše informacija o pandemiji.

„Infodemija stvara krizu poverenja, narušavajući poverenje u medicinsko i naučno znanje i institucije, koji su prvi odgovorili na zdravstvenu krizu, ali i krizu poverenja u upravljanju, neophodnog za rukovođenje odgovorom na sveobuhvatnu krizu – zdravstvenu, socijalnu i ekonomsku“, izjavio je autor izveštaja Marin Lesenski.

U izveštaju se preporučuje obrazovanje kao najbolji pristup borbi protiv lažnih vesti, kao „vakcinacija“ koja daje otpornost na najteže slučajeve lažnih vesti.

„Suočavanje sa lažnim vestima i dezinformacijama bi smanjilo temperaturu političkih i socijalnih debata i sukoba, povećalo bi poverenje u društvima i doprinelo zdravijem okruženju (figurativno i bukvalno) u pandemiji kovida-19“, navodi se u izveštaju.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.