Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača: Sve više pretnji i napada na ekološke aktiviste

Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača: Sve više pretnji i napada na ekološke aktiviste

Građani imaju moć, foto: Crta

Izvor: CRTA

17.10.2021

Kategorija: U fokusu

Već šest meseci funkcioniše Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača koje je formirao Beogradski centar za bezbednosnu politiku u okviru inicijative “Građani imaju moć” koju sprovodi CRTA sa partnerima uz podršku USAID-a. Kako navode u Odboru, na osnovu dosadašnjih prijava, može se reći da su ekološki aktivisti najviše izloženi pretnjama i pritiscima.

„Iznenađeni smo skokom broja napada na ekološke aktiviste u poslednje vreme. Oni koji su nam se obratili trpe različite vidove pritisaka, od fizičkih napada, preko direktnih i indirektnih pretnji, do jedne vrste, ako tako mogu da kažem, zloupotrebe pozicije policije“, kaže Srđan Hercigonja, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, čije je istraživanje pokazalo da se u protekle dve godine drastično povećao broj napada na aktiviste u Srbiji.

Kako objašnjava, sve češće se dešava da aktivisti od policije dobijaju prijave zbog organizovanja protesta ili neke blokade.

„S jedne strane, policija na to ima pravo, ali s druge, zanemaruju se i prava samih aktivista da svoje nezadovoljstvo izraze na jedan legalan i legitiman način kao što je protest. To je ustavna kategorija, odnosno pravo na izražavanje mišljenja, imajući u vidu da oni na taj način žele da skrenu pažnju javnosti na neki problem. To je dominantna priroda prijava koje dobija Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača“, navodi Hercigonja.

Kad je reč o uzbunjivačima, Hercigonja kaže da se Civilnom odboru javljaju kako oni koji već imaju status uzbunjivača, tako i oni koji bi to želeli da postanu, ali imaju veliki strah od posledica koje bi zbog toga mogli da imaju.

„Oni koji su već dobili status uzbunjivača javljaju nam se zbog ne poštovanja Zakona o zaštiti uzbunjivača. Često se radi o uzbunjivačima koji su već godinama u procesu uzbunjivanja, ali koji se i dalje suočavaju sa problemima kao što su gubitak posla. Obraćaju nam se sa ciljem da vide kako dalje da postupaju. S druge strane, oni koji bi hteli da budu uzbunjivači su uplašeni. Znaju da bi mogli da izgube posao, da budu izloženi raznim pritiscima. Obraćaju nam se sa pitanjem kako da određene informacije od javnog značaja podele sa javnošću bez tog formalnog pokretanja procesa uzbunjivanja jer znaju da to može da se završi loše po njih. Najčešće nam se javljaju oni koji su zaposleni u javnim preduzećima i organima javne uprave, od obrazovnih institucija do velikih preduzeća”, ističe Hercigonja.

Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača formiran je zbog sve učestalijih pritisaka i napada na građanske aktiviste, kao i zbog dosadašnje loše primene zakona i slabosti institucija da pruže brzu i adekvatnu zaštitu uzbunjivačima. 

Svi oni koji misle da im je potrebna pomoć, Civilnom odboru mogu se obratiti na mejl branitelji.uzbunjivaci@bezbednost.org, a kakva će pomoć biti pružena zavisi od tipa prijave. To može da bude pravna pomoć ili pravni savet ili neki praktičan savet u smislu kako proces uzbunjivanja započeti, pa čak i da li ga uopšte započeti.

Odbor čine advokat Rodoljub Šabić, advokatica i predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava dr Katarina Golubović, pravnica Sofija Mandić i novinar Vuk Cvijić.

Srđan Hercigonja dodaje da svi članovi Civilnog odbrora trenutno rade na nekom od slučaja aktivista i izbunjivača koji su im se javili.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.