BiEPAG: Građani regiona generalno ne podržavaju bojkot izbora

BiEPAG: Građani regiona generalno ne podržavaju bojkot izbora

Izvor: Pixabay.com

Izvor: EURACTIV.rs

02.02.2021

Kategorija: U fokusu

Građani Zapadnog Balkana pritisak na birače smatraju najvećom preprekom za fer izbore, a opoziciju, iako su razočarani vlašću, uglavnom ne vide kao kredibilnu alternativu, dok bojkot generalno ne podržavaju, navodi se u novoj analizi  Savetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG).

Ipak, navodi se u tekstu, nedavni izbori u regionu pokazali su da su promene moguće, čak i pod neravnopravnim uslovima koji se odnose na slabo izborno zakonodavstvo, zloupotrebu javnih resursa u izborne svrhe, veću zastupljenosti vladajućih partija u medijima u vlasništvu države ili povezanih s njom.

Ishod izbora u Crnoj Gori, piše u analizi, pokazao je da se vlast može smeniti na izborima i sada tako misli 80% građana te zemlje.

Ipak, u regionu je udeo građana koji percipiraju izbore kao instrument promene manji – 56% na Kosovu, 46% u Severnoj Makedoniji, 43% u BiH i samo 38% u Albaniji.

Istovremeno se najvećom preprekom slobodnim i fer izborima smatra pritisak na glasače, npr. putem obećanja ili pretnji u vezi s političkim zapošljavanjem.

U analizi se navodi da je to pitanje manje izraženo u Albaniji i Srbiji, gde 21 odnosno 27% ispitanika u poređenju sa 43% u Crnoj Gori, navodi da pritisak na glasače predstavlja problem.

“To, bar delimično, može objasniti popularnost vladajućih partija u Albaniji i Srbiji: ako status kvo odgovara biračima, oni će manje biti skloni tome da se žale na njega”, navodi se u analizi “Bez sigurnog glasa za đavola kojeg poznajete?” BiEPAG.

Ipak, većina ispitanika u svim zemljama, osim Albaniji, gde je to nešto manje od polovine, tvrdi da nisu lično iskusili pritiske, što se u izvesnoj meri povezuje sa strahom od odmazde ili gubitka privilegija.

Istraživanje obavljeno u oktobru na reprezentativnom uzoruku u svim zemljama Zapadnog Balkana pokazalo je i da  stepen poverenja u opoziciju nije visok.

Naime, građani, iako su u najvećoj meri razočarani vlašću, često ne vide opoziciju kao kredibilnu alternativu i kritikuju je zbog neorganizovanosti, razjedinjenosti, nedostatka vođstva, kapaciteta i programa.

Najoštriji stavovi o opoziciji zabeleženi su u Srbiji, gde 84% ispitanika ima loše mišljenje o njenoj efektivnosti, dok je 43% smatra potpuno neorganizovanom.

“S druge strane, na Kosovu, gde su “autsajderske” partije i političke figure proteklih godina ostvarile značajne izborne uspehe, taj procenat je znatno niži – samo 13,4% ispitanika”, navele su autorke analize Tena Prelec i Jovana Marović.

Istraživanje je pokazalo i da se stavovi ispitanika o bojkotu izbora kao instrumentu za promene razlikuju od zemlje do zemlje, iako se bojkot generalno ne podržava.

Navodi se da je u Srbiji, gde bojkot izbora u junu 2020. nije proizveo opipljiv pozitivni ishod za opoziciju, samo 26% ispitanika iskazalo podršku takvoj taktici, dok u Severnoj Makedoniji čak 48% ima pozitivan stav o bojkotu.

U analizi se navodi i da je glasanje onih koji žive u inostranstvu slabo zastupljena tema u političkom diskursu i da građani o tome malo znaju.

Autorke analize istakle su da je “promenljivost” vlasti važan preduslov demokratizacije, ali da ona mora da dovede do poboljšanja rada institucija i njihove nezavisnosti da bi imala dugotrajne pozitivne efekte.

Ipak, kako su navele, problem “kolektivne akcije” na Balkanu, odnosno nedostatka poverenja u mogućnost promene, što dovodi do razočaranosti u demokratski proces i manjka volje kod pojedinaca da deluju kako bi doveli do promena, možda nije u tolikoj meri nerešiv kao što su to ranija istraživanja ukazivala.

BiEPAG je zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu (CSEES) sa ciljem promovisanja evropskih integracija Zapadnog Balkana i konsolidacije demokratskih i otvorenih zemalja u regionu.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.