Beogradski centar za ljudska prava: Pravo na zdravlje i slobodu kretanja najugroženija prava u 2020. godini u Srbiji

Beogradski centar za ljudska prava: Pravo na zdravlje i slobodu kretanja najugroženija prava u 2020. godini u Srbiji

Objavio: Magločistač

10.12.2020

Kategorija: U fokusu

Povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, Beogradski centar za ljudska prava javnosti predstavlja istraživanje „Ljudska prava u očima građana i građanki Srbije”.

Ovu godinu u Srbiji obeležila su brojna ograničenja i derogacije ljudskih prava grantovanih Ustavom i međunarodnim dokumentima koja su kulminirala tokom vanrednog stanja koje je trajalo od 15. marta do 6. maja.

Iz ugla građana Srbije, 2020. godina donela je nove izazove u ostvarivanju ljudskih prava u poređenju sa prethodnom godinom, što je i očekivano u uslovima pandemije Kovid-19.

Prema stavovima ispitanika, najugroženija prava u 2020. godini bila su pravo na zdravlje (18%), sloboda kretanja (18%) i sloboda medija (16%), za razliku od prethodne godine kada su građani kao najugroženija prava smatrali pravo na rad, slobodu govora/medija i pravo na dostojanstven život.

Dok je percepcija prava na zdravlje kao najugroženijeg ljudskog prava u 2020. godini sasvim očekivana u uslovima globalne borbe sa korona virusom, rangiranje drugih ljudskih prava kao najugroženijih po stavovima građana varira u zavisnosti od obrazovanja i uzrasta ispitanika.

Tako je sloboda kretanja bila najugroženija ispitanicima između 18 i 29 i između 30 i 44 godina starosti, sloboda medija visokoobrazovanim i ispitanicima između 30 i 44 godina, sloboda okupljanja mlađim ispitanicima – između 18 i 29 godina starosti, dok su pravo na rad kao najugroženije videli slabije obrazovani i ispitanici između 45 i 49 godina starosti.

Istraživanje je pokazalo i da je u odnosu na prošlu godinu porastao procenat građana koji bi se za povredu nekog ljudskog prava obratili Zaštitniku građana, nevladinim organizacijama i predsedniku Republike, dok je opao procenta građana koji bi se zbog toga obratili policiji i sudovima.

I ove godine je evidentno veliko nepoverenje građana u sudove. Čak 64% ispitanika smatra da sudije nisu nezavisne u svom radu. Imajući u vidu da su upravo sudovi najznačajniji organi u zaštiti ljudskih prava na domaćem nivou, gotovo dvotrećinsko nepoverenje ispitanika u njihov rad ukazuje i na beznadežnost situacije građana koji smatraju da su njihova prava ugrožena ili povređena.

Oko 45% ispitanika je pozitivno ocenilo rad policije, dok je 29% ispitanika, uglavnom mlađe životne dobi, nezadovoljno postupanjem policije u 2020. godini. To pokazuje da se dešavanja za vreme vanrednog stanja, kao i ona tokom julskih protesta koja su obeležila policijska brutalnost i nesrazmerna upotreba sile prema demonstrantima nisu negativno odrazila na ocenu rada policije.

Rezultati istraživanja svedoče i o dubokoj polarizaciji srpskog društva u pogledu percepcije medijskih sloboda i prava na informisanje. Tako 49% ispitanika, u najvećoj meri stariji od 60 godina i niže obrazovani, smatra da su mediji sa nacionalnom frekvencijom istinito, potpuno i blagovremeno obaveštavali građane o pitanjima od javnog značaja. S druge strane, identičan udeo ispitanika (49%) koji su pretežno bili uzrasta između 18 i 44 godine, kao i oni koji su visokoobrazovani, ocenilo je da mediji nisu istinito, potpuno i blagovremeno izveštavali javnost. RTS je medijska kuća preko koje se tokom 2020. godine najčešće informisala većina građana, a zatim slede televizije sa nacionalnom frekvencijom Pink i Prva i kablovska televizija N1.

Stavovi građana o ulozi organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i dalje su podeljeni. Identičan udeo ispitanika – po 26% – ima pozitivan, odnosno negativan stav o radu ovih udruženja građana. Ovako podeljen stav građana nije iznenađujući, imajući u vidu brojne aktivnosti nosilaca izvršne vlasti koje su usmerene na sužavanje prostora za rad organizacija civilnog društva, ali i etiketiranja ovih udruženja u javnom prostoru kao „stranih plaćenika i grupa koje rade na destabilizaciji države“.

U 2020. godini najviše odjeka je imala zloupotreba mehanizma za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma od strane Uprave za sprečavanje pranja novca Ministarstva finansija. Ipak, primetno je i da je 37% ispitanika izrazilo neutralan stav o ulozi i aktivnostima nevladinih organizacija.

Srbija je i dalje društvo u kojem se pravi razika prema drugima i drugačijima, gde građani smatraju da je diskriminacija široko rasprostranjena.

Čak četvrtina ispitanika je istakla da su u 2020. godini bili žrtve nekog oblika diskriminacije, a gotovo polovina ispitanika (oko 46%) ocenilo je da su žene u lošijem položaju u odnosu na muškarce. Diskriminacija žena u Srbiji je prilično raširena, a naročito su prisutni diskriminatorni rodni stereotipi u javnom diskursu. Rezultati istraživanja pokazuju da su građani svesni brojnih problema u ovoj oblasti, naročito onih u pogledu rodne nejednakosti na tržištu rada.

Istraživanje „Ljudska prava u očima građana i građanki Srbije” sprovedeno je po drugi put u saradnji sa Timom Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Srbiji i Ipsos Strategic Marketingom tokom novembra 2020. godine. Cilj istraživanja je da se uoči obeležavanja Međunarodnog dana ljudskih prava sagleda trenutna percepcija građana Srbije o stanju ljudskih prava.

Deseti decembar se u svetu obeležava kao Međunarodni dan ljudskih prava po datumu usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine.

Ove godine se 10. decembar obeležava u senci pandemije zarazne bolesti Kovid-19, čije se širenje, posledice i napori država da je suzbiju najdirektnije reflektuju na ostvarivanje i uživanje brojnih ljudskih prava i sloboda.

U pripremi je novi godišnji izveštaj Beogradskog centra za ljudska prava o stanju ljudskih prava u 2020. godinu, koji će na sveobuhvatan način prikazati položaj i ostvarivanje ljudskih prava u Srbiji i izazove koje je u ovoj oblasti donela pandemija Kovid-19.

Rezultate istraživanja možete preuzeti OVDE.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.